Legende

Legenda o Čehu, Lehu i Mehu

Stara legenda govori da su u vrijeme rimske vladavine na tri brda iznad Krapine: Josipovcu (Psaru), brdu Staroga grada Krapine i Šapcu u razdvojenim gradovima živjela tri brata: Čeh, Leh i Meh (Rus) i njihova sestra Vilina. Braća su se htjela osloboditi rimskog gospodarstva i skovala su plan kako će to učiniti, ali ih je sestra, koja je bila zaljubljena u rimskog namjesnika, izdala. Braća su ubila rimskog namjesnika te su u strahu od odmazde morala bježati na sjever gdje su
utemeljili slavenske države: Čeh Češku, Leh Poljsku, a Meh Rusiju. Nesretna su braća sestru
Vilinu uzidala u kulu, a njeno je dijete divlji vol na rogovima prenio podzemnim putem, ispod
gora Velikog člijeba i Hajdinskog zrna, na drugu stranu gdje ga je neki pustinjak sahranio.
To se mjesto od onog vremena do danas po lijepoj glavi djeteta zove Lijepa glava – Lepoglava.
Tragovi priče o trojici braće postoje kod mnogih čeških i poljskih pisaca, ali nemaju
povijesne utemeljenosti. Legendu da je Krapina kolijevka svih Slavena u skladu s idejama
ilirizma popularizirao je u 19. stoljeću Ljudevit Gaj. Hrvatski povjesničari (Stjepan Krizin
i O. Sakač D.I.) uspoređuju krapinsku priču sa sličnom kijevskom i armenskom pričom, i za to
navode dokaze.
U kijevskoj i armenskoj mitologiji štovano je žensko božanstvo, žena proročica čije je
djelovanje bilo vezano uz vodu i pticu labud; božanstvo simbol proroštva, zvalo se Karapet
ili Labud žena, tj. Lybed – labudica. Povjesničar O. Sakač drži da se riječ Karapet, iza
seobe Hrvata, u Hrvatskom zagorju djelomično pohrvatila, pa je od Karapet nastala Krapina,
što znači Labud – djevojka. To je jedno od tumačenja etimologije imena Krapina. Drugo
tumačenje imena Krapina je mnog jednostavnije i govori da je Krapina dobila ime od naziva
Krap što u kajkavskom govornom području znači šaran. Oba imena upućuju nas, da je ovo
područje oduvijek bilo bogato vodom. (Hrapćanec).

Crna Kraljica

U krapinskom Starom gradu 15. studenog 1405. vjenčala se Barbara Celjska sa hrvatsko ugarskim kraljem Sigismundom. Bila je kćerka moćnog i uglednog vladara Hermana II Celjkskog. U povijesti se posebno spominje njezin brat Fridrik II koji je 1422. u Krapini umorio svoju ženu Elizabetu Frankopan da bi se oženio Veronikom Desinićkom.
Barbara je bila žena izuzetne ljepote, duhovita, puna energije, diplomatkinja, spretna
vladarica. Suvremenici je opisuju kao ženu sklonu muškarcima i intrigama. Bila je opaka i
zla. Još i danas postoji u narodu mit o zlosretnoj Crnoj kraljici, gospodarici Krapine,
Cesragrada i Medvedgrada.

Ostale legende i priče - download PDF